Muzej Radboa

- Muzej Radboa -

Arheološka zbirka

Arheološku zbirku muzeja Radboa čine materijalni ostaci ljudske prošlosti s područja Radoboja i okolice koji su prikupljani od prve polovice 19. stoljeća pa sve do danas.

Stalni postav arheološke zbirke zamišljen je kao vremenska šetnja koja posjetitelja vodi od najstarijih prapovijesnih vremena preko rimskog perioda do srednjeg i novog vijeka.

Zbirka se sastoji od slučajnih nalaza, poput prapovijesnih glačanih kamenih sjekira i nalaza iz istraživanja prapovijesne nekropole pod tumulima (slika tumula) u Podstenju iz 1850. i 1863. godine, te i najnovijih istraživanja provedenih prije četiri godine, a datiraju u starije željezno doba oko 550. do 450. g. pr.n.e.
Mlađe kameno doba oko 5500. g. pr. Kr. – oko 2200. g. pr. Kr.

Od prapovijesnih nalaza ujedno su izloženi oni prikupljeni u Gornjoj Šemnici i Pamucinima u Jazvinama. Iz razdoblja ranog brončanog doba i vučedolskoj kulturi 2200.-1800. g. pr. n. e. pripada prostor Plata kod Radoboja.

 Visinska naselja na Crkvišu i Hajdinem zernu pripadaju razdoblju kasnog brončanog i starijeg željeznog doba (1200.-450. g. pr. n.e. ) i rimskom periodu. Srednji vijek obilježen je gradnjom župne crkve Presvetog Trojstva i crkve sv. Jakova. Kronološki posljednje što je vrijedno istaknuti su ostaci rudarske infrastrukture iz 19. i prve polovice 20. stoljeća.

Uz raznovrsne cijepane kamene alatke  u razdoblju mlađeg kamenog doba pojavljuju se i one izrađene tehnikom glačanja, a najčešće je riječ o sjekirama.

Još su u 19. stoljeću istraženi grobni humci na lokaciji Podstenje, Mala gora.

Riječ je o 11 zemljanih grobnih humaka, u kojima su se nalazili spaljeni ostaci pokojnika položeni na zemlju ili u slučaju jednog humka, u keramičku posudu, a zatim su im dodani dijelovi nošnje (željezne sjekire, željezne karike, kameni brusevi, perle od staklene paste i jantarne perle) te grobni prilozi (keramičko posuđe i grumenje željezne rudače).

Mlađe kameno doba oko 5500. g. pr. Kr. – oko 2200. g. pr. Kr.

Keltski novčić, starosti oko 450. g. pr. Kr. – 1. st. pr. Kr., pronađen je oko 1840. godine prilikom obrade zemlje, a riječ je o kopiji zlatnog statera Aleksandra Velikog s prikazom glave grčke božice Atene i prikazom božice Nike.